SAŽETO PREPRIČAVANJE Volim hrvatski 6 , 28.-30.str.

Published on
Scene 1 (0s)

SAŽETO PREPRIČAVANJE Volim hrvatski 6 , 28.-30.str.

Scene 2 (28s)

kultiviran — Podijelite se u skupne od troje uöenika- Prvi uöenil< neka ispriöa sadräaj filma nedavno gledao- Drugi uöenik neka iz ispriöanoga sadräaja izdvoji tri kljuöne a treéi neka na ternelju tih rijeöi prepriöa sadräaj filrna u jednoj r-eÖenioi. SAZETO PREPRIÖAUAIUJE Zdravo je jesti san•oniklo i sezonsko voée i pourée Biljke 1<0je su rasle sarnonil<lo u prirodi najöeöée irnaju vise vitarnina od kultiviranih biljaka uzgajanih u plastenicirna- Berite sarno najzrelije plodove jer tada sadräavaju najviée korisnih tvari- Nernojte raditi velike zalihe voéa i povréa jer se nel<i vitar-nini gube veé i sarnirn stajanjer-n, posebno vitarnin C- lal<O se tijekorn cijele god ine rnogu kupiti zarnrznuti proizvodi od voéa i povréa, suseno voée, öajevi, pekrnez i diernovi, ul<iseljeno povrée i razne preradevine po- put ajvara i keöapa, oni se po hranjivoj vrijednosti ne r-nogu usporediti sa svjeäirn voéern i povr-éer-n- Osirn toga, sezonsko je voée i povrée boljega okusa jer se bere zrelo, a ono koje nije trenutaöno u sezoni, u brano je zeleno i dozrijeva u trans portu ili s ad i Stu- Ako je- derno sezonsko, onda je to voée i povrée najöeSée uzgojeno negdje u nagoj blizini. Tirne pridonosirno öistijer-nu 01<01iSu jer- se troéi r-nanje energije i sr..anjuje se oneöi- Séenje vezano uz prij Sval<i plod koji sarni uzgojirno u vrtu ili uber-erno u prirodi dodatno je korisniji jer kretanje i boraval< na svjeäer-r•u zraku koriste zdravlju- Bendelja, I- Budié, E- Operta, N. Pongrac, R- Roööal«, H. Valeöié, Priroda 6)

Scene 3 (2m 15s)

Saiirt'anje teksta iz za Pr-ir•odu gov•ori o vet-ijedt•osti sannotÄikIoga i sezonskoga povr•eSa. zrmanja valia zapan•titi. Koji ti u zapan•éivanju bittnih podataka jest sa±innanje teksta izdvajanje je najva*nijih dijolova teksta. Sa±iroanjern teksta jer onanje podatke i ostavljarxno sarno bitne. rma&ini teksta. Ovdje upoznati sa±irnanje uz k rije&i i kratkih bitje±aka. Kljuéna rijeé jest rijee ili skupina rijeéi koja nosi •Eavij•est u tekstu. Kad izavojin•o kljuene rijeéi iz teksta. one narn pru±iti U prvorne koraku sa±ir-nanja izdvojit kljuene rijeéi ili pojrnove u tekstu- U drugorne koraku- gdje treba, uz kljuöne rijeöi napisati kratke biljeSke koje ih objaSnjavanju ili dopunjuju- I - — k'juéTte rij•eéi 2. kora k — kratke biljeéke — i sez•onsko v•o.ée i povrée: — vise vitarnina se zreJi plodovi — ne raditi velike zalihe irna najveeu hranjivu i vrijednost Suva Okolié vlastiti uzgoj u vrtu — zdravije od uzgojenoga u plastenieir-na — sadr±e najviSe korisnih tvari, boljega je okusa — stajanjern se gube neki vitannini — preradeno v.•oée i povrée (zan•rznuto. ukiseljeno, suSeno, ukuhano) inna rnanju hranjivu vrijednost — uzgaja se u blizini pa se troéi rnanje energije i goriva za prijevoz — kretanje na svjeäernu zraku poboIjSava naée zdravlje na k'juéne rijeéi zaklju&ujerno da tekst Zdrcyvo sarnonik'o i i p.o•vrée navodi prehrarnbene i ekoIoSke prednosti koje sarooniklo i i p•evrée irna pred preradenirn ili onirn uzgojenirn izvan sezone. 1. zadatak 29

Scene 4 (5m 48s)

2. zadatak 30 Saäetak Nakon éto sr-no izdvojili kljuöne rijeöi i dopunili ih biljeékama, moierno saietak teksta. Saäetak je vezani tekst koji sadrii sat-no bitne pojedinosti iz polaznoga teksta, stoga je znatno kraéi Od njega. Zdrauo je jesti sarnoniklo i sezonsko voée i povrée Saäetak teksta Satnonik/o i sezonsko voée i povrée bo/jije izbor Od preradenoga i/i onoga uzgojenog izvan sezonejer sadrEi viée vitarnina. Treba brati najzre/ije plodove: tada irnaju najveéu hranjivu vrijednost i najbo/jega su okusa. me treba raditi ve/ike za/ihe voéa i povréa jer ono stajanjetn gubi n eke vitan•ine. Odabirom sezonskoga voéa i povréa duvarno oko/ié, a uzgoj V/astitoga voéa i povréa ili branje u prirodi pornaEe oöuvanju zdrav/ja. MINUTA ZA ÖITANJE 1 PISANJE Na ternelju saietka smisli novi naslov za polazni tekst — neka u njernu bude bar jedna kljuöna rijeö iz teksta. MINUTA ZA SLUSANJE, PISANJE 1 GOUORENJE Radite u paru. Neka ti prijatelj ispriöa neku zanirnljivu zgodu vezanu uz hranu. Dok on priöa, ti biljeäi kljuöne rijeöi iz njegove priöe. ZAP'S ZA PRAVOPIS Piäe se: voée — uoéni; pourée — pourtni; Eest — eeäéi — najöeäéi; tijek — tijekorn; cio — cijela — cijelo: Baj — öajni; däern; sujeä — sujeäina; trenutaöan; dozrijeuati — dozrijeuarn; gdje — negdje- nigdje; Eist — éistiji — najöistiji; oneöiäéenje — oneéiäéen.

Scene 5 (7m 27s)

2. zadatak 30 Saäetal« Nakon éto sr-no izdvojili 1<1juöne rijeöi i dopunili ih biljeékarna, rnoäerno napi8ati saietal< teksta. Saäetak je vezani tekst 1<0ji sadräi sarno bitne pojedinosti iz polaznoga teksta, stoga je znatno kraéi od njega. Zdrauo je jesti sarnonil«lo i sezonsl«o uoée i pourée Saäetak teksta Sarnonik/o i sezonsko voée i povrc5e bo/jije izbor Od preradenoga i/i uzgojenog izvan sezone jer sadräi viée vitarnina. Treba brati najzre/ije p/odove: tada itncyju najveéu hranjivu vrijednost i najbo/jega su me trebcy raditi ve/ike za/ihe voéa i povréa jer ono stajanjern gubi n eke e. Odabiror-n sezonskoga voéa i povréa oko/ié, uzgoj v/astitoga voécy i ili branje u prirodi pornaäe oöuvanju zdrav/ja. MINUTA ZA ÖITANJE 1 PISANJE Na ternelju saietka srnisli novi naslov za polazni tekst — nel<a u njernu bude bar jedna 1<1juöna rijeö iz teksta- MINUTA ZA SLUSANJE, PISANJE 1 GOVORENJE Radite u par-u- Nel<a ti prijatelj ispriöa nel<u zanirnljivu zgodu vezanu uz hranu. Dok on priöa, ti biljeäi 1<1juöne rijeöi iz njegove priöe. ZAP'S ZA PRAUOPIS P iSe se: uoéni; pourée — pourtni; Eest — — najöeäéi; tijek — tijekorn; cio — Eaj — öajni; däern; — sujeäina; trenutaöan; dozrijeuati — dozrijeuarn; gdje — negdje• cijela — cijelo; — najöistiji; oneöiäéenje —

Scene 6 (7m 32s)

Plan ploče prepiši u bilježnicu

SAŽETO PREPRIČAVANJE SAŽIMANJE TEKSTA je izdvajanje najvažnijih dijelova teksta. KLJUČNA RIJEČ – važna obavijest u tekstu

Scene 7 (8m 19s)

ZADATAK ZA SAMOSTALNI RAD – poslati na uvid do sljedećeg sata Hrvatskoga jezika

Ispiši ključne riječi iz teksta: „Početak proljeća idealno je vrijeme za grašak. Nadam se da ti je mama kupila vrećicu sa sjemenkama. Kad ih otvoriš, vidjet ćeš da sjemenke graška nisu zelene boje i da su smežurane poput grožđica. To je zato što su suhe i što u njima nema vode. Na neki način, svaka sjemenka spava kada je suha. No, onoga trenutka kad dobije vodu, iznenada oživi i probudi se. „ 2. Napiši sažetak teksta o sjemenci graška. Izdvoji samo bitno i oblikuj svojim riječima. Npr. ovako: U proljeće sadimo grašak. Sjemenke graška su smežurane. Nedostaje im vode. Kada sjemenkama dodamo vodu, one nabubre i prokliju.