BERGMAN: ETB SNOVI, IMAGINACIJA, INDIVIDUACIJA.
SMULTRONSTÅLLET: • bukvalno znaEenje: MESTO GDE RASTU DIVLJE JAGODE T place where wild s awberrievåw} figurativno: seéanje, mesto u proölosti kojem neko iudi da se vrati kako bi se oseéao uöu4«ano, sigurno (sliEno madlenama Marsela Prusta)..
IDEJA INDIVIDUACIJE, JUNG • SEPTEM SERMONTESAD MORTOUS (1916. godina) • O strukturi nesvesnog (1 9 16. godina) • Psiholoöki tipovi (1 92 1 .godina) PSYCHOLOGISCHE TYPEN C. G. JUNG RASCHER & VERLAG. ZÜRICH..
SEPTEM SERMONTES AD MORTOUS "Ako se ne razlikujemo, izneverili smo vlastitu prirodu, udaljiavamo se od suötine biéa. Zapadamo u nerazliEitost, koja je drugo svojstvo plerome. Pripadamo samoj pleromi i prestajemo da budemo biée. Prepußteni smo rastapanju u niötavilu. A to je smrt biéa. Umiremo, dakle, u onoj meri u kojoj ne uvidjamo razliku. Otuda biée instiktivno nastoji da dosegne razliéitost, boreéi se protiv iskonske, opasne istovetnosti. To se zove PRINCIPIUM INDIVIDUATIONIS. ovaj princip Eini biéa. Iz ovoga moiete shvatiti zaöto su nerazliéitost i nerazlikovanje velika opasnost po biée.".
INDIVIDUACIJA JE PUT, PROCES POSTAJANJA SOBOM..
INDIVIDUACIJA JE CENTRALNA TEMA sum VAiNlM JUNGOVIM UCENICIMA razvojna ökola, bavio se prouéavanjem • Majkl Fordam, individuacije kod dece (deintegriöuéa aktivnost Jastva) • Erih Nojman, "Istorijsko poreklo svesti", kroz mitove. • Diejms Hilman, jungovski dekonstruktivista, predstavu razvoja, a posebno individuaciju smatra joö jednom fantazijom koja sluii stvaranju novih psiholoökih mitova. • Mari Stajn, "Princip individuacije", "Jungova mapa dLße".
BEAT THE OBSTACLE INDIVIDUACIJA JE OTKRIVANJE I OSTVARENJE URODJENIH POTENCIJALA U CILIU RAZVOJA LICNOSTI TOKOM ZIVOTA. RETKO KAD SE ODVIJA NEOMETANO, ZARAD RAZLICITIH ZIVOTNIH OKOLNOSTI, T]. GENETSKIH, DRUSTVENIH I KULTURALNIH PREPREKA..
TRI STADIJUMA INDIVIDUACIJE I DVA GLAVNA PERIODA KRUE I. Containtment/nurturance ("matrijarhalni" stadijum, Nojman) odgovara periodu detinjstva. (O -12+21) Prilagodjavanje/podeöavanje ("patrijarhalni" stadijum, 2. Nojman) rano i srednje odraslo doba. (12-21 * ) 3. Centriranje/integrisanje ("individualni" stadijum, Nojman) srednje ka zrelom dobu odraslosti i starost. (30-5) - Adolescentna kriza - Kriza srednjih godina.
' Stepen razvoja individuacije se moie ustanoviti na osnovu stavova osobe, obrazaca, kognitivnog i moralnog razvoja, na osnovu prisustva ili odsustva patologije, no to nije sve.To su samo neke od crta. ' Procena individuacije se tiie svesnih i nesvesnih stavova osobe, tiie se osnova i izvora identiteta, samovrednovanja, kvaliteta i znaiajnosti spram drugih Ijudi i prema svetu u celini, tiie se i prisustva/odsustva energije za Iiina stremljenja i ambicije, tiEe se objekata ielja i strasti koji vode osobu na pravi put ili stranputicu, tiée se i fokusiranosti na smisao sopstvenog iivota..
INDIVIDUACIJA enian- -tuation is not@ de conscious, it appears outsi e of you as fate- Carl Jung Jung veruje da je u suötini Ijudskog biéa celovitost (ne ali da veéina Ijudi nije u dodiru sa vainim delovima sebe, odnosno da ih nisu osvestili ili su ih usled neke traume izgubili. Sluöajuéi poruke iz nesvesnog putem snova (kroz simbole) ili aktivnom imaginacijom moiemo stupiti u kontakt s tim delovima i reintegrisati ih u svesni deo IiEnosti. • Cilj iivota je individuacija, put ili proces kojim se dolazi do saznanja o neosveöéenim delovima Iiénosti, zapravo harmonizacija tih razliéitih komponenata psihe..
She hash r h eri y Catholicism. •San kao okidaé, susret sa Senl«om i pad Persone Imaginacija, fleöbekovi, snovi •Putovanje kolima, voinja i susretanje sa razliéitim delovima Psihe na tom putu..
gut hide it all behind Yoare utterly;uthless Old-world manners and charm, Beneath your benevolent exterior, . Yowre a selfish old man, Uncle Isak. and never listen to anyone but yourself. But yc•u can't fool us who have seen you at close quarters. you're as hard as nails Marijana mu na putu ka Lundu otkriva njegove negativne strane: da je sebiEan starac, da ne sluöa nikoga osim samog sebe, da sve to jako dobro krije svojim lepim manirima i öarmom, kaie mu da ispod te svoje naizgled dobrote je zapravo teiak kao crna zemlja, ali da to ne moie da sakrije od svojih najbliiih..
won 'E q understand. We don't speak the same language. San 2.- prvi deo Isak Borg upada u dremei i usniva Saru koja insistira da se pogleda u ogledalu. Odlazi da pobrine o Sigfridovom i njenom detetu. Spremna je da Euva bebu, neguje je i je. Dok Isak stigne do kolevke, ona je prazna. Odlazi do kuée u kojoj su Sara i Sigfrid, ona svira klavir, on je Ijubi i odlaze za sto da veEeraju. Sigfrid gleda u sklad koji nikada nije imao — kroz prozor..
Callousness. Selfish ruthlessness San 2. —treéi deo Profesor procenjuje doktora but Can recall this scene at any time Borga nekompetentnim, neosetljivim, sebiénim, nemilosrdnim. Vodi ga u susret sa davno preminulom suprugom, u gde ée ponovo videti scenu koju ubilo koje vreme moie da vrati u seéanje: scenu joö jedne izdaje, kada ga je iena prevarila s drugim Eovekom. Nema bola, ali kazna je usamljenost..
Isak. t are no can't find either papa or Mama. , wild strawberries left Sanjarenje Nakon ceremonije i razgovora sa sinom i snajom, Isak Borg se prepußta seéanjima iz detinjstva i imaginaciji...Sara mu kaie da nema viöe divljih jagoda, on joj se hali da ne moie da pronadje roditeIje...Sara ga odvodi do njih...ispred njegovih oéiju idiliéna slika njegovih roditelja na obali...maöu mu. Blaieni izraz na njegovom licu.Tamo i ovde..