PONAVLJANJE ZA 2. ISPIT.
Modernizacija države u doba prosvijećenih apsolutista.
DRUŠTVO U HABSBURŠKOJ MONARHIJI U 18. STOLJEĆU. staleško društvo plemstvo kao dominirajući sloj naslijeđene povlastice Utjecaj prosvjetiteljstva Provođenje reformi – terezijanizam i jozefinizam.
popisi stanovništva obvezno obrazovanje katastar zaštita seljaka – urbari Josip II.- Edikt o ukidanju kmetstva.
centralizacija države smanjenja politička uloga Sabora Hrvatsko kraljevsko vijeće (1767.) - prva moderna hrvatska vlada nezadovoljstvo hrvatskog plemstva 1779. podređeno ugarskoj vladi.
Jozefinizam centralizacija i germanizacija ukidanje županija podjela Hrvatske i Ugarske na 10 okruga centralizacija Vojne krajine ukinuta Banska krajina.
suradnja hrvatskih staleža s ugarskim odluka Sabora o podređenosti Ugarskom namjesničkom vijeću 1790. godine pojava velikomađarskih ideja.
PROSVJETITELJSTVO I NJEGOV UTJECAJ.
Prosvjetiteljstvo. duhovni pokret građanstva s temeljnom vjerom u ljudski razum svi su jednaki u pravima, djelatnostima i slobodi kritika apsolutne monarhije Prethodila mu dva pravca: Racionalizam – Rene Descartes – „Rasprava o metodi” - Objektivna stvarnost se može spoznati samo mišljenjem Empirizam – John Locke – spoznaja polazi iz iskustva.
Glavna ideja prosvjetiteljstva. Utemeljiti društvo na razumu te preispitati sve ideje proizišle iz tradicije i vjere Kritika apsolutizma,feudalizma,Crkve Sloboda pojedinca Jednakost i ravnopravnost Vjerska tolerancija Slobodna trgovina.
Najvažniji prosvjetitelji. F. M. Voltaire - jednakost pred zakonom, reforme u sudstvu, oporezivanje povlaštenih staleža Ch. L. de Secondat Montesquieu – za ustavnu monarhiju „O duhu zakona” – trodioba vlasti J. J. Rousseau – suverenitet pripada narodu; svaka vlast rezultat je dogovora ljudi „Društveni ugovor”.
Enciklopedisti. Znanje treba biti primjenjivo i korisno za ljude, umjesto da bude samo sebi cilj Prikupljanje znanja u jednu knjigu - Enciklopedija D’Alembert – matematičar D. Diderot – pisac i kritičar otpor crkvenih krugova.
Ekonomske doktrine nastale pod utjecajem prosvjetiteljstva.
Kameralizam. Razvila se u njemačkim zemljama i Habsburškoj Monarhiji Državna blagajna se puni novcem od poreza Kameralisti – činovnici u dvorskim riznicama – upravljaju prihodima i rashodima vladara Kameralistika – znanost o upravljanju državom.
Fiziokratizam. Poljoprivreda – bogatstvo Izvor bogatstva države – zemlja Sloboda vanjske i unutarnje trgovine Pravedna razmjena proizvo Quesnay – „Ekonomska tablica”.
Gospodarski liberalizam. Vrijednost robe određena je količinom rada potrebnog za njezinu proizvodnju Adam Smith – „Bogatstvo naroda”.